Identifikacija asimptomatskih bolesti, te identifikacija riziko-faktora bolesti kroz preventivne medicinske preglede kojima se ispituje populacija naizgled zdravih ljudi kako bi se pronašle one osobe koje pokazuju rane znake neke bolesti ili predispoziciju za nastanak nekog oboljenja (vid, sluh, lokomotorni sustav).

Kome treba ova usluga?

Školskoj djeci i mladima

Sadržaj usluge?

Identifikacija riziko-faktora bolesti, kao i prepoznavanje do tada neotkrivenih bolesti, korištenjem skrining testova u prividno zdravoj, tj. asimptomatskoj ciljnoj populaciji. Ciljna populacija je podvrgnuta testiranju i tumačenju skrining testova praćenih strogom kontrolom kvaliteta i izvještavanjem. 

1. Antropometrijska mjerenja: sastoje se od mjerenja: tjelesne težine i visine, te obima struka i kukova.

Mjerenje se provodi kod djece u osnovnim i srednjim školama u različitim dobnim skupinama. Cilj antropometrijskih mjerenja je upoređivanje utvrđenih stanja tjelesnih karakteristika sa standardima kako bi se moglo procijeniti stanje valjanosti prehrane, tako da se parametri dobiveni mjerenjima uvrštavaju u formule (tjelesni indeksi). Podaci dobiveni antropometrijskim mjerenjima podliježu statističkoj obradi uz kombinaciju i poređenje sa podacima o prehrambenim navikama djece i drugim relevantnim podacima, te se donose zaključci i preporuke.

1. Screening sluha: sastoji od ispitivanja eventualnog konduktivnog oštećenja sluha. Ovaj screening se provodi kod djece u drugom razredu osnovne škole (najčešći uzrast 7-8 godina). Zdravstveni tehničar radi audiometriju prema uputstvu za rad audiometra. Sluh se ispituje promjenom frekvencije i jačine zvuka. Ukoliko dijete koristi aparatić za sluh, savjetovati će se daljnje redovne kontrole i neće se vršiti screening jer je dijete već pod nadzorom otorinolaringologa.
2. Screening vida: sastoji od ispitivanja oštrine vida.
   Ovaj skrining se provodi kod djece u drugom razredu osnovne škole (najčešći uzrast 7-8 godina). Dijete kod kojeg se uoči bilo kakav poremećaj vida, odstupanje od normalnih vrijednosti, upućuje se na daljnji pregled kod pedijatra, ljekara porodične ili opće medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, sa preporukom da se uputi oftalmologu na detaljan pregled vida. Ukoliko dijete koristi naočale ili sočiva sa dioptrijom, savjetuju se dalljnje redovne kontrole i neće se vršiti skrining, jer je dijete već pod nadzorom oftalmologa.
3. Screening lokomotornog sistema: sastoji iz pregleda stopala (otisak stopala pomoću podoskopa) i pregleda kičmenog stuba (mjerenje skoliometrom).
   Ovaj skrining se provodi kod djece u prvom (najčešći uzrast 6 i 7 godina), te šestom razredu osnovne škole (najčešći uzrast 11-12 godina). Pri raspremanju djeteta zdravstveni tehničar provjerava da li dijete posjeduje ortopedske uloške/ortopedska pomagala. Dijete kod kojeg se uoči bilo kakav anatomski ili funkcionalni poremećaj upućuje se na daljnji pregled kod ljekara porodične ili opće medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa preporukom da se uputi specijalisti fizijatrije na detaljan pregled lokomotornog sistema. Ukoliko dijete koristi ortopedska pomagala, savjetuju se daljnje redovne kontrole, jer je dijete već pod nadzorom fizijatra/ortopeda.

Zakonska podloga

-       Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH

-       Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva FBiH

-       Naredba o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u djelatnosti porodične medicine, radiološke dijagnostičke djelatnosti primarnog nivoa i preventivne zdravstvene zaštite mladih u školama i fakultetima Sl.novine FBiH 6/11