Ponedjeljak, 18 April 2016 09:52

SVJETSKI DAN HEMOFILIJE

Svjetski dan hemofilije obilježava se 17. aprila, prema datumu rođenja Franka Schnabela, osnivača Svjetske federacije za hemofiliju. Prvi put je obilježen 1989. godine, a Svjetska federacija za hemofiliju okuplja više od 100 zemalja svijeta.

Hemofilija je rijetka bolest i nasljedni je poremećaj zgrušavanja krvi. U krvi osoba s hemofilijom nedostaju proteini koji kontroliraju sustav zgrušavanja (faktor zgrušavanja VIII ili IX), a njihov nedostatak dovodi do krvarenja.

Obolijevaju samo muške osobe koje se rađaju s tim poremećajem, dok su žene (pre)nositeljice gena. Iznimno rijetko mogu oboljeti i žene, tj. samo ako njihov otac ima hemofiliju, a istodobno je i majka nositeljica hemofilije. Stoga, s aspekta učestalosti u općoj populaciji, od hemofilije oboli jedan dječak na otprilike 10.000 novorođenčadi. Ona se, dakle, nasljeđuje genetski i ne može ju se dobiti poput zaraznih bolesti.

Postoje dva tipa hemofilije:
 češći tip hemofilije A (osoba nema dovoljno faktora zgrušavanja VIII)
 rjeđi tip hemofilije B (nedostatak faktora za zgrušavanje IX).

Nadalje, s aspekta težine bolesti, postoje tri stupnja hemofilije:
 teški oblik (razina faktora u krvi ispod 1%)
 umjereni (razina faktora 1-5%)
 blagi oblik (više od 5 % faktora u krvi)

Teški oblik karakteriziraju čak i česta spontana krvarenja, dok je kod blagog oblika uobičajeno da oboljeli kod povreda imaju produžena krvarenja.

Nažalost, kod teških oblika, a koji se zapravo i najčešće dijagnosticiraju, spontana krvarenja (unutarnja i vanjska) mogu se dogoditi bilo kada i bilo gdje, iz potpuno nejasnih razloga, a ukoliko su to krvarenja u zglobove ona mogu teško oštetiti zglob i izazvati trajnu invalidnost. Zbog toga, neadekvatno liječene odrasle osobe s hemofilijom ne mogu normalno obavljati svoje poslove te su nerijetko i socijalno i financijski ugrožene jer ne mogu zarađivati za svoju egzistenciju. No, to se danas, u razvijenijim zemljama, ipak značajno promijenilo jer se kod djece preporuča i provodi profilaktičko uzimanje nadomjesne terapije kako bi se održavala koncentracija faktora u krvi i time, što je više moguće, izbjegla krvarenja.

Redovita tjelesna aktivnost jača mišiće i zaštićuje zglobove, što smanjuje rizik spontanih krvarenja. Aktivnosti koje se preporučuju djeci s hemofilijom jesu plivanje, vožnja biciklom, šetanje, trčanje, tenis, plesanje, jedrenje, kuglanje. Većina stručnjaka preporuča izbjegavanje kontaktnih sportova zbog rizika ozljede glave ili trbušnih organa.

Zavod za Javno Zdravstvo
Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna

Adresa:
Školska BB, 72270 Travnik,
Bosna i Hercegovina | Pogledaj na mapi!

Telefon:
030 511-394

E-Mail:
tr.zavod@bih.net.ba / zzjztravnik@gmail.com

Službenik za zaštitu ličnih podataka:
prof.dr.sc.Adnan Pirić
tel: 030 511 394 | ODLUKA
e-mail: pravna.sluzbazzjzsbk@gmail.com

Radno vrijeme:
Ponedjeljak-petak: 07:00h-15:00h

Direktor/Glavni tehničar Zavoda: 030 511-394

Služba socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite 030 511-391
 - izvještaji zdravstvenih ustanova
 - promocija zdravlja
  
Služba za epidemiologiju 030 508-033
- prijave zaraznih bolesti
- imunizacija
- antirabična zaštita

Služba za zaštitu i unapređenje životne sredine 030 509-706
- uzorkovanje hrane, vode, briseva
- dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija
- dezinfekcija infektivnog otpada

Sanitarni pregledi za Srednjobosanski kanton 030 509-705

Izvještaji i obrasci

Image