U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 miliona ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 miliona do 2030. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milion ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes).
U Srednjobosanskom kantonu u periodu od 2019.-2023. godine registrovano je 1.454 novih slučajeva dijabetesa.
Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim faktorima je stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Faktora rizika koji doprinose dijabetesu tipa 2 su:
- starija životna dob (40 g. i više),
- gojaznost,
- pozitivna porodična anamneza (članovi porodice koji već imaju
oboljenje),
- smanjena tolerancija na glukozu,
- fizička neaktivnost,
- visoki krvni pritisak,
- povišene vrijednosti masnoće u krvi,
-žene koje su za vrijeme trudnoće imale šećernu bolest...
Nezdrava i nepravilana ishrana jedan je od ključnih faktora rizika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina (tzv. bijele masti) značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.
Simptomi šećerne bolesti su:
- prekomjerna žeđ (suha usta),
- učestalo mokrenje,
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, umor i iscrpljenost,
- jaka glad,
- iznenadne smetnje vida,
- nedostatak koncentracije,
- suha koža, rane koje sporo zacjeljuju, češće infekcije nego obično.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, redovita šetnja od najmanje 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od šećerne bolesti tip 2 za 35-40%.
Promjene u načinu života koje uključuju uravnoteženu ishranu, redovno vježbanje i kontrolu tjelesne težine, čine kamen temeljac prevencije. Dob ili genetska predispozicija ne mogu se promijeniti, ali faktore kao što su: prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje, možemo i moramo kontrolisati
