Stoga ćemo, u toku ove sedmice, svakodnevno objavljivati informacije i poruke koje vam mogu pomoći u donošenju odluke o uspostavljanju isključivog dojenja i koje će dati odgovor na vaša pitanja u vezi dojenja.
https://www.zzjz-sbkksb.ba/novosti/svetska-sedmica-dojenja-1-8.html#sigProIdfa51af9d7b
O dojenju
Rani početak i održavanje dojenja tokom prvog perioda djetetova života vrlo je važna, ali često i zahtjevna zadaća majki.
Kolostrum je prvo majčino mlijeko koje je bogato antitijelima, limfocitima, makrofagima i nutrijentima (proteinima, ugljikohidratima, mastima i mikronutrijentima) koji pružaju imunološku zaštitu i služe za prehranu novorođenčadi.
Kolostrum je gušća žućkasta tekućina koja sadrži manje masti od pravog majčinog mlijeka. U početku se proizvodi u vrlo malim količinama, što može biti pogrešno protumačeno da majka nema dovoljno mlijeka, te ona može odustati od dojenja. Treba ipak znati da je ta mala količina kolostruma sasvim dovoljna za Vašu bebu, te je potrebno nastaviti dojenje.
Jako je važno s dojenjem početi što prije. Istraživanja pokazuju da će majka proizvoditi 30% više kolostruma ako se prvo dojenje odvije u prvih sat vremena nakon poroda. Nakon 3-5 dana, majka počinje proizvoditi mlijeko koje je drugačijeg izgleda i sastava od kolostruma. No, time proizvodnja kolostruma ne prestaje, on se nastavlja miješati s mlijekom tokom idućih šest mjeseci.
Mala količina kolostruma prilagođena je veličini želuca djeteta, koji je nakon poroda veličine trešnje. Nakon četiri dana želudac se proširuje na veličinu orah, a nakon 2-3 sedmice je veličine jajeta. Upravo zbog toga dijete ni ne može primiti velike količine mlijeka odjednom i potrebno ga je često hraniti. Prvi dan nakon poroda djeca su obično izmorena, mirna i pospana, te jedu relativno malo, dok su drugi dan nešto življa i traže više hrane.
Osim hranjivih tvari, majčino mlijeko osigurava i potrebnu hidraciju, te se dodatna voda ne treba davati djetetu, osim u nekim medicinski opravdanim slučajevima. Djetetovi bubrezi nisu još dovoljno razvijeni, pa unos obične vode može poremetiti elektrolitsku ravnotežu i dovesti dijete u opasnost.
Za razliku od majčinog mlijeka, adaptirano mlijeko teže je probavljivo i ne sadrži nutrijente koji su potrebni za djetetov imunitet. Djeca, u prvim mjesecima nakon poroda, nemaju izgrađen vlastiti imunitet kao odrasli, pa su često sklona infekcijama i bolestima, od čega ih štite sastojci dobiveni iz kolostruma i majčinog mlijeka. Iako je i korištenje adaptiranog mlijeka sigurno, kod malog postotka prerano rođene djece dolazi do razvoja nekrotizirajućeg enterokolitisa, teške bolesti crijeva koja nastupa najčešće tokom prva dva tjedna života.
Sva svjetska pedijatrijska udruženja preporučuju isključivo dojenje, odnosno prehranu djeteta isključivo majčinim mlijekom tokom prvih šest mjeseci života djeteta, bez ikakve druge dodatne hrane ili tekućine (voda, čaj), osim vitaminskih kapi (AD kapi) ili drugih medicinskih preparata i lijekova prema medicinskim indikacijama.