Utorak, 23 April 2024 09:24

PARKINSONOVA BOLEST Istaknuto

Parkinsonova bolest: uzroci, simptomi i tretmani

Parkinsonova bolest je poremećaj mozga koji uzrokuje nenamjerne ili nekontrolisane pokrete, kao što su drhtanje (tremor), ukočenost i poteškoće s ravnotežom i koordinacijom.

Simptomi obično počinju postepeno i pogoršavaju se tokom vremena. Kako bolest napreduje, ljudi mogu imati poteškoća pri hodu i govoru. Oni također mogu imati mentalne poremećaje i promjene u ponašanju, probleme sa spavanjem, depresiju, poteškoće s pamćenjem i umor.

Muškarci češće oboljevaju nego žene. Kod većine osoba Parkinsonova bolest se razvija nakon 60-te godine. Ipak, istraživanja su pokazala da oko 5% do 10% doživljava početak prije 50-te godine. Rani oblici Parkinsonove bolesti mogu biti nasljedni, a neki oblici su povezani sa specifičnim promjenama u genima.

Šta uzrokuje Parkinsonovu bolest?

Najistaknutiji znakovi i simptomi Parkinsonove bolesti javljaju se kada nervne stanice u području mozga koje kontrolira kretanje, postanu oštećene i/ili umru. Normalno, ove nervne stanice, ili neuroni, proizvode važnu hemikaliju u mozgu poznatu kao dopamin. Kada neuroni umru ili postanu oštećeni, oni proizvode manje dopamina, što uzrokuje probleme s kretanjem povezane s bolešću. Naučnici još uvijek ne znaju šta uzrokuje umiranje neurona.
Simptomi Parkinsonove bolesti

Parkinsonova bolest ima četiri glavna simptoma:
• Tremor u šakama, rukama, nogama, vilici ili glavi,
• Ukočenost mišića, gdje mišić ostaje kontrahiran dugo vremena,
• Sporost kretanja,
• Poremećaj ravnoteže i koordinacije, što ponekad dovodi do padova.

Ostali simptomi mogu uključivati:
• Depresija i druge emocionalne promjene,
• Poteškoće pri gutanju, žvakanju i govoru,
• Problemi sa mokrenjem ili zatvor,
• Problemi sa kožom.

Simptomi Parkinsonove bolesti i brzina progresije razlikuju se među pojedincima. Rani simptomi ove bolesti su suptilni i javljaju se postepeno. Na primjer, ljudi mogu osjetiti blagu drhtavicu ili im je teško ustati iz stolice. Mogu primijetiti da govore previše tiho, ili da im je rukopis spor i izgleda skučeno ili sitno. Prijatelji ili članovi porodice mogu biti prvi koji će primijetiti promjene kod nekoga s ranom Parkinsonovom bolešću. Oni mogu vidjeti da lice osobe nema izraz i animaciju, ili da osoba ne pomiče normalno ruku ili nogu.

Ljudi sa Parkinsonovom bolešću često razviju karakteristični „parkinsonski hod“ koji uključuje naginjanja naprijed, male i brze korake. Takođe mogu imati problema sa pokretanjem ili nastavljanjem kretanja.
Simptomi često počinju na jednoj strani tijela ili čak na jednom udu. Kako bolest napreduje, na kraju zahvaća obje strane. Međutim, simptomi i dalje mogu biti jači s jedne strane nego s druge.

Dijagnoza Parkinsonove bolesti

Trenutno ne postoje krvni ili laboratorijski testovi za dijagnosticiranje ne-genetskih slučajeva Parkinsonove bolesti. Ljekari obično dijagnosticiraju bolest uzimajući anamnezu i neurološki pregled. Ako se simptomi poboljšaju nakon početka uzimanja lijekova, to je još jedan pokazatelj da osoba ima Parkinsonovu bolest.

Tretmani za Parkinsonovu bolest

Iako ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest, lijekovi, hirurško liječenje i druge terapije često mogu ublažiti neke simptome.

Lijekovi za Parkinsonovu bolest

Lijekovi pozitivno djeluju na simptome Parkinsonove bolesti tako što:
• Povećavaju nivoa dopamina u mozgu,
• Imaju učinak na druge moždane hemikalije, kao što su neurotransmiteri, koji prenose informacije između moždanih stanica,
• Pomaže u kontroli simptoma.

Glavni lijek za Parkinsonovu bolest je levodopa. Nervne ćelije koriste levodopu za proizvodnju dopamina kako bi nadoknadile sve manje zalihe mozga. Ljudi obično uzimaju levodopu zajedno s drugim lijekom karbidopa. Karbidopa sprječava ili smanjuje neke od nuspojava terapije levodopom – kao što su mučnina, povraćanje, nizak krvni pritisak i nemir, te smanjuje količinu levodope potrebnu za poboljšanje simptoma.
Osobe koje žive sa Parkinsonovom bolešću nikada ne bi trebalo da prestanu da uzimaju levodopu a da to ne kažu lekaru. Iznenadno prestanak uzimanja lijeka može imati ozbiljne nuspojave, poput nemogućnosti kretanja ili poteškoća s disanjem.

Druge terapije

Druge terapije koje mogu pomoći u upravljanju simptomima Parkinsonove bolesti uključuju:
• Fizičke, radne i govorne terapije, koje mogu pomoći kod poremećaja hoda i glasa, drhtanja i ukočenosti, te opadanja mentalnih funkcija;
• Zdrava ishrana za podršku opšteg zdravlja;
• Vježbe za jačanje mišića i poboljšanje ravnoteže, fleksibilnosti i koordinacije;
• Masaža za smanjenje napetosti.

Zavod za Javno Zdravstvo
Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna

Adresa:
Školska BB, 72270 Travnik,
Bosna i Hercegovina | Pogledaj na mapi!

Telefoni:
030 509-706 / 030 509-705 / 030 511-394

E-Mail:
tr.zavod@bih.net.ba / zzjztravnik@gmail.com

Radno vrijeme:
Ponedjeljak-petak: 07:00h-15:00h
PCR testovi rade se svaki dan od ponedjeljka do nedjelje od 8:00h - 10:00h

Servisi

Katalog usluga
Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB, 15.01.2020.

Kontrola ispravnosti vode
Dodatne informacije: 030-511-394

 

Sanitarni pregledi
Dodatne informacije: 030-511-394

 

Obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
Dodatne informacije: 030-511-394

COVID19 Testiranje !!!

Komercijalne i certificirane PCR testove na COVID-19, možete uraditi svaki dan (ponedjeljak-nedjelja) od 08:00-10:00 h u novim prostorijama Zavoda za javno zdravstvo SBK/KSB, ulica Mehmeda Spahe 1 u Travniku (iza Osnovne škole „Travnik“). PCR testom otkriva se prisutnost virusa SARS-Cov-2 u organizmu (uzročnik Covid-19 infekcije), uzimanjem brisa iz nosa i sluznice ždrijela. Rezultati testiranja budu isti dan u poslijepodnevnim satima.

Sve dodatne informacije na broj telefona:

030 509-706

Izvještaji i obrasci

Image