| Genetski preinačene namirnice |
 |
 |
 |
| Zdravlje i ekologija |
| Wednesday, 05 August 2009 09:31 |
 Komercijalna proizvodnja GMO i s tim povezano oslobađanje GM organizama u okoliš, izazvala je i čitav niz zabrinutosti i kontraverzi, vezano uz moguće utjecaje na zdravlje ljudi i okoliš. Stoga je posebna pažnja posvećena izgradnji pravnih okvira kojima će se omogućiti korištenje dobrobiti moderne biotehnologije uz maksimalan oprez i najveću moguću zaštitu okoliša i zdravlja ljudi.Dostignuća moderne molekularne biologije i genetike omogućile su manipulacije s DNA na molekularnoj razini, a tako i horizontalni prijenos gena i pripadajućih svojstava između jedinki različitih, nesrodnih vrsta i time stvaranje novih rekombinantnih svojstava živih organizama. Ova nova tehnologija otvorila je nove nade u izlječenje dosad neizlječivih nasljednih bolesti, u mogućnost proizvodnje jeftinih lijekova dobivenih biotehnologijom, i u konačan nestanak gladi u svijetu. Svi smo već na određeni način dotaknuti dobrobitima ove tehnologije, pretežno preko rekombinantnog inzulina i cjepiva protiv hepatitisa B, međutim najveću svoju praktičnu primjenu ova tehnologija je našla u poljoprivredi, u stvaranju genski preinačenih biljnih vrsta s poboljšanim svojstvima, u smislu prehrambene vrijednosti, boljeg uroda, otpornosti na bolesti i štetnike, atraktivnosti i održivosti. Povećana potrošnja hrane izazvana velikim porastom broja stanovnika na Zemlji prisiljava čovječanstvo na veću proizvodnju namirnica. U Svijetu se ulažu ogromni napori na unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje i primjeni najsuvremenijih metoda u uzgoju poljoprivrednih kultura i modernih tehnoloških rješenja u proizvodnji namirnica. Posebno značajnu ulogu u tome ima biotehnologija koju definiramo kao korištenje bioloških procesa, živih organizama i njihovih produkata u proizvodnji namirnica. Kroz stoljeća su naši preci po principu pokušaja i greške učili kako uzgojiti izdašnije usjeve, kako za uzgoj odabrati bolje i jače životinje, te kako iskoristiti mikroorganizme, kvasce i plijesni za pripremu sebi bolje prilagođene hrane - kruha, jogurta, vina itd. Nadalje, korištenjem metoda selekcije i križanja (vertikalni prijenos gena s roditeljske na generaciju potomaka) dobili smo bolje i otpornije vrste za proizvodnju hrane, npr. krave koje daju više mlijeka, ili rižu većeg zrna. |
