|
Zdravlje i ekologija
|
|
Wednesday, 03 September 2008 16:13 |
 U ožujku je svake godine Svjetski meteorološki dan, kada počinje proljeće. Meteorologija kao znanost proučava promjene i stanje u atmosferi, promjene vremena. Klimatologija je znanost koja proučava utjecaj vremenskih promjena na organizme tijekom sezonskih promjena, utjecaj smjene noći i dana na zdravlje, kao i utjecaj kozmičkog zračenja sadržaj plinova i prašina u zraku.
Meteopatologija bavi se tim promjenama u zdravih i u bolesnih osoba. Osjetljivost na klimatske i vremenske promjene najviše je zastupljena u ljudi, pa se često žale na poteškoće, za koje ne znaju uzrok. Mnogobrojne osobe se tuže da ih “boli proljeće”, a neke boli jesen, pa su stari Rimljani i Grci opazili djelovanje klime na ljudsko zdravlje, a i Hipokrat je to dobro znao. Malo je poznato da je u XVII stoljeću istarski liječnik Santorio konstruirao termometar, anemometar i higrometar, koji su se tek u XIX stoljeću počeli primjenjivati u praćenju vremenskih promjena. Manje ili više svi osjećamo vremenske promjene, na koje neki reagiraju a neki ne. Često čujemo kad netko kaže: “Bole me križa, bit će promjene!” Zaista, 3% pučanstva su sigurno meteopati i to svaka četvrta mlada osoba, a svaka druga ili treća starija osoba osjeća vremenske promjene. Moram istaknuti da metopatija NIJE BOLEST, ali izaziva tegobe i utječe na ljudsko raspoloženje ugode i zdravlje u bilo koje doba godine, a javljaju se kao toplotni udar, gubitak tekućine, teške noge, “reumatski” bolovi, promjene na koži i dišnom traktu. S dolaskom proljeća u zraku se mijenjaju elektroliti, zrak za južnog vjetra prepun je pozitivnim jonaima “ubojicama”, pa se promjene jače osjećaju. Takvim danima kirurzi izbjegavaju operirati. S kišom promjene obično nestaju, jer je klima biološki aktivna samo kada se mijenja! Promjene se javljaju na “frontama” iz tople ciklone u hladnu, što vidimo svaku večer na TV prognozi. Fronta na prolazu tada najviše utječe na tijelo. Oni koji tako osjećaju promjene ne bi trebali izlaziti iz kuće, dakle jedan dan prije i jedan dan nakon nagle promjene. U tome ne treba davati previše pozornosti da ne pređe u psihičke promjene. Kako izbjeći promjene vremena odnosno nevremena? Potrebna je AKLIMATIZACIJA, a to je prilagodljivost na klimu i promjene gdje se živi. Na visinama potrebno je prilagoditi se kroz 3 dana. Na moru je potrebno 3 tjedna, inače se može pojaviti nesanica, glavobolja, gubitak apetita i dr. Trajnu prilagođenost klimi nazivamo INKLIMATIZACIJA. U mikroklimatskim uvjetima može pomoći umjetna klimatizacija, ili jonizatorima. Kako bi izbjegli djelovanje vremena na psihički labilne osobe treba se naučiti prilagodbi prateći klimatske promjene kroz godinu i meteorološke prognoze. U priloženom testu provjerite jeste li meteoropat.
|
U ožujku je svake godine Svjetski meteorološki dan, kada počinje proljeće. Meteorologija kao znanost proučava promjene i stanje u atmosferi, promjene vremena. Klimatologija je znanost koja proučava utjecaj vremenskih promjena na organizme tijekom sezonskih promjena, utjecaj smjene noći i dana na zdravlje, kao i utjecaj kozmičkog zračenja sadržaj plinova i prašina u zraku. 
