Ekstrakt začina kurkume ili žutog korijena, inače dobar antioksidans i poznat po protuupalnom djelovanju, smanjuje rizik od srčanog udara kod pacijenta kojima je ugrađena srčana premosnica za 65 posto, otkriva studija Sveučilišta Chiang Mai Tajland provedena na 121 pacijentu.

IZVOR 24 sata info

Polovica pacijenta dobila je kapsule kurkume, koje su uzimali tri dana prije operacije i pet dana nakon ugradnje srčane premosnice.

Svaki dan su uzimali četiri kapsule.

Druga grupa pacijenata je dobila isti broj placebo kapsula koje su uzimali u istom razdoblju kao i prva grupa, piše Reuters, prenosi 24sata.

Poslije operacije 13 posto pacijenata koji su uzimali kurkumu imali su srčani udar za razliku od 30 posto onih koji su koristili placebo kapsule. Pacijenti koji su uzimali ekstrakt kurkume imali su 65 posto manji rizik od srčanog udara, potvrđuje studija.

Tijekom operacije zbog smanjene opskrbe kisikom može se oštetiti srčani mišić i tako povećati rizik od srčanog udara. Ekstrakt kurkume može smanjiti taj rizik, ako se kombinira s tradicionalnim liječenjem, tvrde stručnjaci.

Upalni procesi su važni u razvoju različitih vrsta bolesti pa i kod bolesti srca, ističe Bharat Aggarwal iz Centra za rak Anderson u Teksasu. - Kurkuma smanjuje upalne procese, razinu toksičnosti kisika u organizmu kao i oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali - objašnjava dr. Jawahar Mehta sa Sveučilišta Arkansas. Ekstrakti kurkume koriste se u tradicionalnoj kineskoj i indijskoj medicini.

Pijte više vode i bit ćete zdraviji, popijte čašu vode prije jela i jest ćete manje – neki su od najčešćih savjeta koji se mogu čuti o vodi. Iako se čine razumnima, ovi savjeti donedavno nisu imali puno naučnih dokaza koji su ih podržavali.

Skupina naučnika na čelu s dr. Brendom Davy, s Virginia Techa, provela je prvo nasumično kontrolisano testiranje, ispitujući vezu između ispijanja vode i mršanja. Izvještaj o testiranju, koje je trajalo 12 sedmica, pokazuje da pijenje vode prije jela može znatno pomoći pri mršanju.

Na sastanku Američkog hemijskog društva u Bostonu prošle godine, dr. Davy je otkrila rezultate jednogodišnje popratne studije koja to potvrđuje i proširuje. Američko hemijsko društvo je najveće naučno udruženje na svijetu i globalni vođa u osiguravanju pristupa istraživanjima povezanim s hemijom, što spomenutom istraživanju daje dodatni kredibilitet.

Naučnici su podijelili 48 neaktivnih Amerikanaca, u dobi između 55 i 75 godina, u dvije grupe. Članovima prve grupe je rečeno da piju pola litre vode prije svakog od tri dnevna obroka. Drugima nije rečeno što da piju.

Propolis je prirodni antibiotik, jedan od onih pčelinjih proizvoda koji su čudo prirode. Neka stabala i četinjače proizvode ljepljivu smolu kao dio svog imunološkog sustava da se obrane protiv bolesti. Pčele prikupljaju te tvari, a nakon što ih pomiješaju sa svojom slinom i drugim tvarima, nastaje propolis. Ova hranjiva tvar je važna za opstanak pčela u Propolis sadrži oko 50-70košnici. Stvorena je za sterilizaciju košnice i štiti od bolesti i infekcija. U stvari "propolis" na grčkom znači obranu grada. Pomaže da se spriječi širenje bakterija, virusa, gljivica koji bi inače predstavljale prijetnju košnicama, bori se protiv klimatskih promjena, kao što su vjetar i hladnoća. Također se koristi za zatvaranje pukotina i otvora u košnici. Drevni Egipćani su propolis koristili za balzamiranje.

Propolis sadrži oko 50-70% smole, 30% voska, 10% eteričnih ulja i 5% peludi. Posebno je bogat aminokiselinama važnim za funkciju imunološkog sustava. Sadrži dosta vitamina (vitamin A (karoten), vitamina B1, B2, B3, biotin), te je izuzetno bogat bioflavonoidima (vitamin P). Bioflavonoidi su prirodni pigmenti u voću i povrću, a nalaze se u izobilju u narančama. Propolis sadrži gotovo 500 puta više bioflavonoida nego naranča! Također sadrži albumin, kalcij, magnezij, kalij i fosfor.

Propolis se može kupiti u potpunosti sirov i neprerađen, ali je u svom prirodnom stanju ljepljiva tvar i vrlo je teško njime rukovati. Najčešće se može kupiti u tekućem obliku ili u kapsulama. Zbog svog antibakterijskog, antifungalnog, antivirusnog, antiupalnog i antioksidativnog djelovanja dragocjen je prirodni lijek mnogo stoljeća. Ima sposobnost da pruži zaštitu od zaraza, regenerira tkiva, i služi kao izvor energije i izdržljivosti.

Može spriječiti infekcije, kao što su upala grla, akne, opekline, čireve u ustima, a isto tako može pomoći liječiti infekcije koje su već počele.

Propolis je dobar i ako pasta za zube jer je osobito koristan kod poremećaja povezanih s ustima i desnima. Naša usta su jedan od najosjetljivijih mjesta našeg tijela. Usta su polazna točka probave. Zdrava usna šupljina je zasigurno jedan od elemenata koji doprinose apetitu i dobrom raspoloženju u cjelini. Ako se u ustima razviju bolesti desni, propolis se bori protiv bakterija, sprečava truljenje zuba, krvarenje desni i sprječava loš zadah.

Divlji kesten je po svom ljekovitom djelovanju poznat od davnine. Riječ kesten u mnogima od nas asocira na prohladna jesenja poslijepodneva ili večeri i intenzivan miris i okus svježe pečenih kestena. Ovdje je naravno riječ o pitomim kestenima (Castanea sativa). Iako pitomi kesteni, osim gastronomskog užitka imaju i ljekovita svojstva, mi ćemo se U Europu je doovdje skoncentrirati na divlji kesten (Aesculus Hippocastanum) i njegovu blagodat na ljudski organizam. Divlji kesten od davnine je poznat i cijenjen po ljekovitom djelovanju.

U Europu je došao iz Indije i unutrašnjosti Azije, omiljeno je drvo u parkovima i drvoredima, može doseći i 30 m visine. Divlji kesten poznatiji je kao ukrasno drvo. Zahvalno je za sadnju jer podnaša i ekstremne uvjete, brzo raste i dugovječno je te doseže starost i preko 200 godina. Drvo divljeg kestena doseže visine od 20 do 30 metara. Ima veliku, gustu lisnatu krošnju. Kora mu je ispucana i smeđe boje. Na debelim se granama razvijaju u travnju i svibnju velik sjajni pupovi. Zaštićeni ljuskama od zimske hladnoće, u unutrašnjosti pupova se razvijaju listovi i cvijetovi, lijepi, simetrični, bijelo, žuto i ružičasto pjegavi. Plod je bodljikav tobolac sa 1 do 4 vrlo velike sjajno-smeđe sjemenke.

Mnogobrojne koristi divljeg kestena

Ljekoviti dijelovi biljke su: cvjetovi koji se sabiru u svibnju, kora, te zreli plodovi koji se skupljaju u rujnu i listopadu. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi. Kesten sadrži kumarine, flavonoide, saponine, treslovine, glikozid eskulin i razne druge aktivne tvari. Divlji kesten se upotrebljava za izradu preparata, prvenstveno za liječenje venskih oboljenja, prije svega proširenih vena, hemoroida, tromboflebitisa i dr. Sjeme divljeg kestena koristi se za dobivanje škroba iz koga se nakon hidrolizacije u šećer i fermentacije šećera može dobiti alkohol ili mliječna kiselina. Saponin izoliran iz sjemena može se koristiti za pranje njegu kose i i izradu drugih kozmetičkih preparata…

U svim dijelovima biljke koja se koristi, upravo saponin koji liječi od kožnih bolesti, razrjeđuje krv i čini je manje ljepljivom. Još jedan ekstrakt sjemena divljeg kestena, odnosno njegov glavni sastojak-escin, jača tonus venskih krvnih stijenki, smanjuje njihovu propustljivost i nagomilavanje tekućine u tkivima (otečenost), djeluje protuupalno i ubrzava krvotok, što sprečava zastoj u venama. Čaj od lista kestena (Castaneae folium) u narodnoj se medicini upotrebljava kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i sličnih tegoba s dišnim organima. Kora kestena (Castaneae cortex) i drvo (Castaneae lignum) bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi.

Divlji kesten u farmaceutskoj industriji

U farmaceutsko industriji se koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje. Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo da upija ultravioletne zrake sunca, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv opekotina od sunca. Iz divljeg kestena izrađuje se tinktura koja pomaže kod hemoroida, kao i tekući ekstrakt i gel koji se koristi kod lišajeva i proširenih vena.

Najnovijim ispitivanjima eksperimentalno je dokazano da divlji kesten sadrži znatne količine vitamina P koji povećava otpornost kapilara, smanjuje njihovu propusnost te poboljšava mikro cirkulaciju. Vitamin P pomaže pri stvaranju otpornosti prema infekcijama. Najčešći simptomi pomanjkanja su: sklonost krvarenju i modricama, pucanje kapilara, venozne bolesti. Tinktura koja se dobiva iz pupova i cvjetova divljeg kestena koristi se za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta. Osim u narodnoj medicini ekstrakt divljeg kestena koristi se sve više i u raznim kremama za liječenje vena i ravnanje bora.

Ne samo da su ukusne, kupine također sadrže hranjive sastojke koji su veoma dobri za naše zdravlje.

Jačaju imunitet
Bogat su izvor vitamina C, imaju ga dvaput više nego borovnice.
"Vitamin C je od vitalnog značaja za naš imunološki sistem i za kardiovaskularno zdravlje, a pomaže i u snižavanju krvnog pritiska. Također, poboljšava apsorpciju željeza iz drugih namirnica, tako da smanjuje rizik od anemičnosti", kažu stručnjaci.

 

Dobre za probavu
Kupine su i izvor vlakana koja su jako važna za normalno funkcionisanje želuca. Također, pomažu u održavanju zdrave težine, te smanjuju holesterol.

Ljekovite
Kad se stave na kožu kupine zatežu tkivo i pomažu stisnuti krvne žile, čime mogu smanjiti krvarenje. U narodnoj medicini se koriste kao topla obloga za rane.

U borbi protiv raka
Sadrže antocijan koji sprečava rast tumorskih ćelija. Sastojci kupine pokazali su se učinkovitim protiv raka kože i raka pluća.

Zaštita za oči
U kupinama je lutein koji štiti oči, tačnije osjetljivo područje u stražnjem dijelu mrežnice. Lutein sprečava oštećenje očiju UV zračenjem.

Izvor minerala
Samo nekoliko kupina će vam dati skoro polovinu preporučenog dnevnog unosa minerala mangana.

Mangan pospješuje vezivno tkivo, a od vitalnog je značaja za izgradnju snažne koštane strukture.
Jačanje ćelija

Kupine su dobre za razvoj ćelija, zbog čega su posebno preporučljive za trudnice, prenio je Daily Mail

Studija je pokazala da su jezgrasti plodovi - sirovi bademi, pistacije, orasi, lješnjaci, kikiriki, indijski orah, makadamija - odnijeli pobjedu nad mafinima

Orah na dan bi mogao pomoći u kontroli dijabetesa tipa 2 i prevenciji mogućih propratnih komplikacija, prema rezultatima novog istraživanja iz bolnice Sv. Majkl i Univerziteta u Torontu.

Sasvim u saglasnosti sa toliko naglašavanom umjerenošću u konzumiranju ugljenih hidrata (posebno onih prostih) za duži život, Dr Dejvid Dženkins preporučuje tridesetak grama oraha dnevno kao zdravu hranu za bolju kontrolu glukoze i masnoća u krvi.

Studija je pokazala da su jezgrasti plodovi - sirovi bademi, pistacije, orasi, lješnjaci, kikiriki, indijski orah, makadamija - odnijeli pobjedu nad mafinima.