|
Suzbijanje pušenja na svijetskom nivou |
 |
 |
 |
|
Stop pušenju
|
|
Wednesday, 03 September 2008 15:33 |
 Svjetska zdravstvena organizacija je ubrzo nakon objave izvještaja američke zdravstvene službe o štetnosti pušenja po zdravlje 1964. godine započela prve aktivnosti na području borbe protiv pušenja. 1986. godine na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini usvaja se rezolucija pod nazivom "Pušenje ili zdravlje" pozivajući zemlje članice da razrade nacionalnu strategiju borbe protiv pušenja. Strategija treba uključiti mjere zaštite nepušača od duhanskog dima; mjere koje podržavaju nepušenje i zaštićuju mlade od ove ovisnosti; mjere koje osiguraju da prostori u zdravstvu budu bez pušenja; obvezu upozorenja o štetnosti pušenja na duhanskim proizvodima; obvezu edukacije i informiranja stanovništva o štetnosti pušenja po zdravlje, uključujući programe za odvikavanje od pušenja; obvezu praćenja potrošnje duhana i bolesti vezanih uz pušenje te iznalaženja alternativa za proizvodnju duhana. 1988. godine na konferenciji u Madridu donosi se Povelja protiv duhana koja sadrži deset strategija za Europu bez pušenja, koja na prvom mjestu ističe pravo ljudi da odaberu život bez pušenja i pravo na okoliš bez duhanskog dima. Na ovim zasadama slijede tri uzastopna Akcijska plana za program "Europa bez pušenja", od kojih treći istječe ove godine, a u tijeku je priprema novog plana od 2002. godine nadalje. Međutim Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je pušenje je i dalje glavni preventabilini uzrok smrti u svijetu. Generalni direktor Svjetske zdravstvne organizacije Dr. H. Brundtland navodi da svakih 8 sekundi u svijetu umire 1 osoba od štetnih posljedica konzumiranja duhana i poziva na intenziviranje aktivnosti na ovom području. Jedna od novih inicijativa je donošenje Konvencije o kontroli duhana koju su obvezne prihvatiti sve zemlje članice SZO. Konvencija kao međunarodni dokument treba sadržavati sva značajna područja od kontrole sadržaja duhanskih proizvoda, preko zaštite nepušača od duhanskog dima, zabrane reklamiranja, obveze edukacije i informiranja stanovništva do porezne politike. Cilj joj je pomoći državama koje još nemaju odgovarajuću zakonsku regulativu i istodobno osigurati jedinstveni pristup mjerama od međunarodnog značenja, kao što su zabrana reklamiranja duhanskih proizvoda i sponzorstva, suzbijanje krijumčarenja itd. Isto tako u tijeku je uspostavljanje novog kompjutorskog Reginalnalnog sustava praćenja kontrole duhana u Europi, koji uključuje podatke o proizvodnji i potrošnji duhanskih proizvoda, podatke o proširenosti pušenja u populaciji i zdravstvenim posljedicama pušenja, te legislativnim, gospodarskim i poreznim aspektima kontrole duhana uz obradu i analizu na razini Europe, kao osnovu planiranja preventivnih programa i njihove evaluacije. SZO nadalje upozorava da je izlaganje duhanskom dimu posebno štetno za djecu kod koje dovodi do učestalijih infekcija respiratornog sustava, upala srednjeg uha i povećava vjerojatnost razvoja astme, a utvrđeno je da je iznenadna smrt u koljevci češća u djece izložene duhanskom dimu. Stoga je potrebno intenzivirati sve mjere koje osiguravaju zaštitu nepušača, a osobito djece, od duhanskog dima. S ciljem poticanja pojedinih preventivnih aktivnosti SZO svake godine za obilježavanje Svjetskog dana nepušenja odbare pojedinu aktualnu temu. Ove godine to je suzbijanje pasivnog pušenja od kojeg prema procjenama kanadskih stručnjaka umire 147-251 osoba na milijun stanovnika godišnje i to ponajviše od koronarne bolesti i raka pluća.
|
Svjetska zdravstvena organizacija je ubrzo nakon objave izvještaja američke zdravstvene službe o štetnosti pušenja po zdravlje 1964. godine započela prve aktivnosti na području borbe protiv pušenja. 1986. godine na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini usvaja se rezolucija pod nazivom "Pušenje ili zdravlje" pozivajući zemlje članice da razrade nacionalnu strategiju borbe protiv pušenja. Strategija treba uključiti mjere zaštite nepušača od duhanskog dima; mjere koje podržavaju nepušenje i zaštićuju mlade od ove ovisnosti; mjere koje osiguraju da prostori u zdravstvu budu bez pušenja; obvezu upozorenja o štetnosti pušenja na duhanskim proizvodima; obvezu edukacije i informiranja stanovništva o štetnosti pušenja po zdravlje, uključujući programe za odvikavanje od pušenja; obvezu praćenja potrošnje duhana i bolesti vezanih uz pušenje te iznalaženja alternativa za proizvodnju duhana. 1988. godine na konferenciji u Madridu donosi se Povelja protiv duhana koja sadrži deset strategija za Europu bez pušenja, koja na prvom mjestu ističe pravo ljudi da odaberu život bez pušenja i pravo na okoliš bez duhanskog dima. Na ovim zasadama slijede tri uzastopna Akcijska plana za program "Europa bez pušenja", od kojih treći istječe ove godine, a u tijeku je priprema novog plana od 2002. godine nadalje. Međutim Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je pušenje je i dalje glavni preventabilini uzrok smrti u svijetu. Generalni direktor Svjetske zdravstvne organizacije Dr. H. Brundtland navodi da svakih 8 sekundi u svijetu umire 1 osoba od štetnih posljedica konzumiranja duhana i poziva na intenziviranje aktivnosti na ovom području. Jedna od novih inicijativa je donošenje Konvencije o kontroli duhana koju su obvezne prihvatiti sve zemlje članice SZO. Konvencija kao međunarodni dokument treba sadržavati sva značajna područja od kontrole sadržaja duhanskih proizvoda, preko zaštite nepušača od duhanskog dima, zabrane reklamiranja, obveze edukacije i informiranja stanovništva do porezne politike. Cilj joj je pomoći državama koje još nemaju odgovarajuću zakonsku regulativu i istodobno osigurati jedinstveni pristup mjerama od međunarodnog značenja, kao što su zabrana reklamiranja duhanskih proizvoda i sponzorstva, suzbijanje krijumčarenja itd. Isto tako u tijeku je uspostavljanje novog kompjutorskog Reginalnalnog sustava praćenja kontrole duhana u Europi, koji uključuje podatke o proizvodnji i potrošnji duhanskih proizvoda, podatke o proširenosti pušenja u populaciji i zdravstvenim posljedicama pušenja, te legislativnim, gospodarskim i poreznim aspektima kontrole duhana uz obradu i analizu na razini Europe, kao osnovu planiranja preventivnih programa i njihove evaluacije. SZO nadalje upozorava da je izlaganje duhanskom dimu posebno štetno za djecu kod koje dovodi do učestalijih infekcija respiratornog sustava, upala srednjeg uha i povećava vjerojatnost razvoja astme, a utvrđeno je da je iznenadna smrt u koljevci češća u djece izložene duhanskom dimu. Stoga je potrebno intenzivirati sve mjere koje osiguravaju zaštitu nepušača, a osobito djece, od duhanskog dima. S ciljem poticanja pojedinih preventivnih aktivnosti SZO svake godine za obilježavanje Svjetskog dana nepušenja odbare pojedinu aktualnu temu. Ove godine to je suzbijanje pasivnog pušenja od kojeg prema procjenama kanadskih stručnjaka umire 147-251 osoba na milijun stanovnika godišnje i to ponajviše od koronarne bolesti i raka pluća.
