7 APRIL – SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

REZISTENCIJA NA ANTIMIKROBNE LIJEKOVE:

„DANAS BEZ AKCIJE, SUTRA BEZ LIJEKA”

Šta su antimikrobni lijekovi i šta je antimikrobna rezistencija?

Antimikrobni lijekovi su naše vodeće oružje u liječenju infektivnih bolesti.
Prije „ere antibiotika", izloženost čovjeka, danas bezazlenim bakterijama,
mogla je uzrokovati smrt. Istoriju je promijenio Aleksander Fleming 1929.
godine otkrićem antibiotika. Antibiotici su, u kombinaciji s boljim higijenskim
uvjetima, spasili mnoge ljudske živote.

Antimikrobna rezistencija (AMR) je otpornost mikroorganizama na
antimikrobne lijekove na koje je prethodno bila osetljiva. Otporani
mikrorganizmi u stanju su da izdrže napada antimikrobnih lijekova, kao što su
antibiotici, antivirusni lijekovi, pa su standardni tretmani bolesti postali neefikasni.

AMR je posljedica korištenja, a posebno zloupotrebe, antimikrobnih lijekova. Razvija se kada
mikroorganizam mutira ili stekne genetsku otpornost.

Prevelika upotreba i zloupotreba antimikrobnih sredstava u humanoj medicini i stočarstvu u
posljednjih 70 godina dovela je do nemilosrdnog porasta broja i vrste mikroorganizama otporanih
na ove lijekove - što vodi u smrt, povećanu patnju i invaliditet, kao i povećanju troškova zdravstvene
zaštite.

Šta potiče antimikrobnu rezistenciju?

Antimikrobna rezistencija potiče se nepravilnom upotrebom lijekova, na primijer: premalom dozom
ili nepoštivanjem provođenja terapije lijekom „do kraja” (u punoj dozi).

Lijekovi lošije kvalitete, pogrešno i preučestalo propisivanje i nedovoljno provođenje preventivnih
mjera također pogoduju razvoju i širenju antimikrobne rezistencije.

Činjenice o antimikrobnoj rezistenciji!

Oko 440.000 novih slučajeva multirezistentne tuberkuloze (MDR-TB) pojavi se godišnje, od čega
najmanje 150.000 pacijenata umre. Izrazito rezistentna tuberkuloza (KSDR-TB) prijavljena je u 64
zemalje.

Otpornost na prethodne generacije antimalarijskih lijekova, kao što su
chlorokuine i sulfadokine-pirimetamin, široko je rasprostranjena u većini
malarično-endemskih zemljama.
Visok procenat bolničkih infekcija izazvanih izuzetno otpornim bakterijama, kao što su meticilin-rezistentni Staphilococcus

aureus (MRSA) i vankomicin-rezistentni enterokok.

Ciprofloksacin je jedini antibiotik koji preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija za liječenje
krvavih dijareja uzrokovanih Shigellosom. Međutim dolazi do brzog povećanja prevalence
rezistencije na ciprofloksacin čime se smanjuje mogućnost za bezbijedno i efikasno liječenje,
posebno djece.

Rezistencija je postala ozbiljan problem i za liječenje gonoreje uzrokovane sa Neisseria gonorrhoeae.
Neizlječiva gonokokna infekcija dovest će do povećanja stope bolesti i smrti od spolno prenosivih
bolesti.

Preporuke SZO-a u borbi protiv antimikrobne rezistencije!
Svjetska zdravstvena organizacija poziva političare, javnozdravstvene djelatnike,
zdravstvene djelatnike, farmaceuske kompanije,
pacijente i opću javnost da preuzmu odgovornost
i djeluju u borbi protiv antimikrobne rezistencije.

Preporuke zemljama članicama su:

Donošenje nacionalnog plana borbe

1. protiv antimbikrobne razistencije uz sudjelovanje civilnog društva
2. Jačanje nadzora i kvalitete laboratorija koji proizvode lijekove (antibiotike)

3.Osiguranje dostupnosti kvalitetnih lijekova široj populaciji

4. Regulacija i promocija racionalne upotrebe antibiotika, uključujući i veterinarsku struku:

•  osiguranje adekvatne zaštite za pacijenta
•  smanjenje upotrebe antibiotika u uzgoju životinja za prehrambene svrhe

5. Unapređenje prevencije bolesti
6. Unapređivanje istraživanja i definisanje novih metodologija u borbi s antimikrobnom rezistencijom

Samo globalnom i multidisciplinarnom javnozdravstvenom strategijom možemo riješiti ovaj
javnozdravstveni problem. Ukoliko ne djelujemo odmah, antimikrobna rezistencija mogla bi ugroziti
mogućnost liječenja brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti.