Dana 16. oktobra obilježava se Svjetski dan hrane u organizaciji Svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO). Svijet ovaj dan obilježava počev od 1979.godine u znak obilježavanja dana osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) 1945. Na prijedlog mađarske delegacije, predvođenom tadašnjim ministrom poljoprivrede dr. Pál Romány, usvojen je prijedlog da se obilježavanjem ukaže, na već tada rastuće probleme u proizvodnji, neravnomernoj distribuciji i snabdijevanju hranom.

O tome govore izvještaji Svjetske organizacije za hranu (FAO), koja je izvijestila da će do 2050.g. svijet morati proizvoditi 70% više hrane kako bi nahranio novih 2,3 milijardi ljudi kojih će tada, prema UN-ovim predviđanjima, biti ukupno 9,2 milijarde!! UN navodi da je hitna pomoć u hrani potrebna za 30 zemalja, od čega je 20 u Africi. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je više od 850 miliona ljudi gladno.

Cilj FAO-a i sličnih humanitarnih agencija je da se do 2015. godine u pola smanji broj gladnih ljudi na svijetu.

Poruka koju nam šalju stručnjaci povodom Svjetskog dana hrane je jednostavna:

„Širom  svijeta obilježava se Svjetski dan hrane. Cilj je podići svijest o siromaštvu i gladi.       Globalna finansijska kriza, koja trese bogati zapad, uzrokuje novi rast cijena hrane. Ugrožena je egzistencija stotine miliona siromašnih. Unaprjeđivanje poljoprivrede, koristeći domišljata tehnološka rješenja, jedan je od glavnih načina borbe sa glađu. Zadatak je složen, ali takve su i posljedice koje prijete čovječanstvu ukoliko se ne pronađe najbolje rješenje ovog problema.“

Osim velikog broja gladnih, na svijetu svake minute od gladi umire 25 ljudi. Za njihov spas dostatna su sredstva u visini od 0,1% sredstava koja se u svijetu izdvajaju za naoružanje.

Na Haitiju Majka Džojs Kikeron nahranila je djete blatom, kako ne bi umrlo od gladi. Umješala je prašinu, vodu, so i ulje.

Ako nam ovi podaci nisu dovoljno upozorenje, zvona koja danas zvone za umiruće, sutra će zvoniti za sve nas.

Svjetsko stanovništvo se prehranjuje samo sa 12 vrsta usjeva i sa 14 životinjskih vrsta.

Danas je, na žalost, besmisleno da su glad sa jedne strane i debljina sa druge strane kao na klackalici postali crno-bijela strana hrane. U svijetu međutim, trećina populacije pati od gladi.

Istraživanje: Ima li dovoljno hrane?

U Africi čak 46% stanovništva nema dovoljno hrane. Slijedeća na ovoj listi je Azija, gde 20% ljudi gladuje, zatim istočna i centralna Evropa sa 19%, i Latinska i Sjeverna Amerika sa 14%, odnosno 13% gladnih.

Najbolja situacija je u Zapadnoj Evropi, gde je 7% ljudi izjavilo da nema dovoljno hrane za sebe i svoju porodicu.

Srbija je, po broju onih koji nemaju dovoljno hrane, četvrta u regionu sa 12% stanovništa koje ima ovaj problem.

Ispred Srbije, po broju onih koji nisu imali dovoljno hrane za sebe ili svoju porodicu, nalazi se Makedonija gdje je 21% anketiranih reklo da se suočilo sa nedostatkom hrane, kao i Bugarska sa 17% i Rumunija sa 14%.

Bolja situacija je na Kosovu i u BiH - 11%, Hrvatskoj 6% i u Albaniji, gde samo 1% stanovništva pati od gladi.

Dan hrane ne bi imao smisla kada bi poruke, koje su poslane, otišle u vjetar! Zato ako možemo, dijelimo s gladnima, kupujmo namirnica konoliko koliko nam je potrebno kako hrana ne bi postala otpad, sa željom da dan hrane traje 365 dana!