Deset godina nakon prvoga Svjetskog dana srca u septembru 2000. godine Svjetska kardiološka federacija i njezini članovi proslavljaju postignuti napredak u zdravlju srca.

Glavni cilj je upozoravati čovječanstvo da su bolesti srca i moždani udar vodeći uzroci smrti u svijetu koji svake godine odnose 17,2 miliona života. Gotovo polovina ljudi koji umru od kroničnih nezaraznih bolesti ili njihovih akutnih komplikacija, uključivši bolesti srca i moždani udar, nalaze se u najproduktivnijoj životnoj dobi između 15 i 69 godine starosti.

Svjetska kardiološka federacija, zajedno sa svojim članicama, širi saznanja da se najmanje 80% prijevremenih smrti od bolesti srca i moždanog udara može izbjeći ukoliko se otklone glavni rizični čimbenici, poglavito duhan, nezdrava hrana i tjelesna neaktivnost.

IMAJTE SRCA PREMA SVOM SRCU !

 Ljudska bi veza s vlastitim srcem trebala biti ljubavna veza za čitav život!

Nedavna evropska istraživanja su pokazala da 150 od 100.000 muškaraca umre od infarkta i koronarne bolesti, iako žene rjeđe umiru od ovih bolesti, broj od 87 na 100.000 nije zanemarljiv. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za sprečavanje bolesti srca sadržane su u pet pravila: zrava prehrana, redovne vježbe, odbacivanje duhana, ograničavanje alkoholnih pića i skidanje viška kilograma.

Ove preporuke na prvi pogled su kao nemoguća misija pojedinim osobama te zanemaruju loše navike često stečene u ranoj mladosti. Mnoge osobe se u ranoj mladosti počinju kockati sa svojim zdravljem. Brza hrana, cigarete, alkohol i neaktivnost uzimaju danak tek kasnije.

Osobe koje su u djetinjstvu sticali zdrave navike, tek u četvrtoj deceniji svog života primijete koliko su vitalniji i biološki mlađi od svojih vršnjaka.

U dvadesetim godinama života povećan je stres, učenje, produženi radni sati, manjak sna, bitka za dobar i siguran status u okolini i na radnom mjestu, dovode do opasnosti za zdravlje. Ove godine su kritične za osobe koje mnogo konzumiraju brzu hranu, cigarete i alkohol.

Tridesete godine su na oko sigurne, uljuljani u svakodnevnicu, posao, kuća, riješeno mnogo ekonomskih problema, donose nažalost drugu problematiku. Svakodnevno i ujednačano življenje na oko dobro, donosi debljinu, neaktivnost i druženje sa kaučom i televizijom.

U  preporukama za 30-te godine je prije svega svakodnevna šetnja, pronalaženje hobija kao ples, plivanje ili trčanje. Ove aktivnosti odbacuju stres, lošu energiju i podmlađuju, kažu stručnjaci.

Navršili ste 40 godina? Pazite, nastupa kriza srednjih godina, zadnji je čas da odbacite loše navike iz predhodnih godina. Prebacite se u zdravu prehranu, odbacite cigarete, počnite vježbati i svi u okolini primjetit će da ste cool. Osiguravate više energije i vitalnosti za godine koje su pred vama.

U pedesetim godinama počinjete razmišljati o propuštenim vozovima i da je sada već kasno. Oduprite se samožaljenju i čuvajte zdravlje kao nešto najvrijednije, trebat će vam više nego ikada. Obavezno se javljati ljekaru na sistematske preglede, redovno kontolirajte vitalne funkcije i preventivno odlazite na ultrazvučne preglede prostate, jajnika, dojke. Neka vas bračni drug ili partner prati jer bit će interesantnije za oboje. Pokušajte ne rješavati probleme djece ili

najbližih, sebi budite najvažniji i prioritet u svakom slučaju.

DOBRE NAVIKE ZLATA VRIJEDE

 „SVE ŠTO PUTEM HRANE UNESEMO U NAŠ ORGANIZAM GRADI NAS I MIJENJA,

A O TOME ŠTA SMO UNIJELI ZAVISI NAŠA SNAGA, ZDRAVLJE I ŽIVOT“

Hipokrat,460-380.pr.Kr.

Kako bi se sačuvalo zdravlje i što duže zadržala vitalnost, potrebno je pridržavati se dobrih životnih navika i djelovati preventivno od bolesti srca i krvnih sudova.

Pravilna ishrana osigurava unos tvari potrebnih za izgradnju tkiva (bjelančevine, željezo, kalcijum) stvaranje energije za metabolizam i fizičku aktivnost (masti i ugljikohidrati) i brojne fiziološke funkcije (vitamini i minerali). Pravilan izbor i unos kvalitetne i raznovrsne hrane, pridonosi održavanju zdravlja, mentalnih I fizičkih sposobnosti.

Voda je nužna za život i zdravlje ljudi.Za održavanje balansa ravnoteže u organizmu potrebno je najmanje 5 velikih čaša vode.

Zamjenska tekućina kao što su mlijeko, prirodni sokovi, ne bi trebali umanjiti unos vode, naročito kod povišenih fizičkih aktivnosti ili povišene temperature.

Tjelesna aktivnost važna je stavka u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti i debljine. Savremeni javnozdravstveni pristup promoviše umjerenu fizičku aktivnost barem 30 minuta na dan, odjednom ili u nekoliko navrata.