Vodeća bolest današnjice - demencija Alzheimerovog tipa u stalnom je porastu i najčešća je od svih demencija. Alois Alzheimer prvi put je 1906.godine opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio i naziv. Nekada se ova bolest rijetko spominjala i još rijeđe dijagnosticirala. Demencije su se uglavnom odnosile na vaskularne, senilne i aterosklerotične ili kao organski hronični psihoorganski sindrom.

KADA DUH I TIJELO PRESTANU BITI JEDNO

Alzheimerova demencija je najčešći tip nepopravljive i napredujuće degenerativne bolesti mozga koja zahvata ćelije moždane kore i okolnih struktura, najprije hipokampalne regije. U podlozi je neurofibrilarna degeneraciaja i stvaranje senilnih plakova, posljedica čega su biohemijski poremećaji koji uzrokuju psihičke probleme. Promjene u živčanim ćelijama konačno dovode do njihovog odumiranja.

Najčešće se javlja krajem 50-ih godina i napreduje brzo, i za 5 godina dolazi do teške demencije. Uzrok bolesti je nepoznat, najčešće je spominjana genetska predispozicija. Poznato je da potomci oboljelih imaju i do 10 puta veće šanse od prosječne populacije da obole od Alzheimerove bolesti. 0sobe sa Daunovim sindromom (trisomija 21 hromozoma) imaju iste patološke promjene u mozgu u određenoj životnoj dobi, pa se upravo mutacija na 21 hromozomu često optužuje za pojačanu proizvodnju amiloida (koji se u obliku plakova nalazi u moždanim čelijama oboljelih) i pojavu Alzheimerove demencije.

Demenciju mogu prouzrokovati i druga stanja prolaznog karaktera, povišena temperatura, dehidracija, infektivne bolesti, nedostatak vitamina, slaba i jednolična ishrana, udarci u glavu, alergije na lijekove, operativni zahvati na glavi itd.

Starije osobe često imaju i emocionalnih problema koje se mogu zamijeniti demencijom. Osjećaj samoće, zabrinutost, neprilagodljivost na neprilike i prilike (smrt, odlazak od kuće, odlazak djece iz kuće), njihova zaboravnost i smetenost nisu demencija nego teško prilagođavanje. Emocionalni problemi lakše se podnose uz susretljivost blislih i dragih osoba ili profesionalnu pomoć.

Početak bolesti nije lako prepoznati, obzirom da je klinički početak navedenog psihičkog poremećaja najčešće neprimijetan, blago postupan te se simptomi u početku pripisuju staračkoj zaboravljivosti. Izraz demencija zapravo opisuje grupu zdravstvenih poremećaja koji su rezultat promjene rada mozga. Demencija narušava sposobnost osobe da samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti. Prisutni su simptomi brzog zaboravljanja, teškoća u čitanju i pisanju, izgubljena riječi kojom bih nešto rekli. Mijenjaju se u ponašanju i karakteru, postaju škrti, tvrdoglavi, svadljivi, ali su emocije još dobro očuvane.

Vremenom stanje postaje sve teže, dolazi do smanjenja orijentacije u vremenu i prostoru. Iskrivljena je pecepcija okolnih događaja, imaju smetnje spavanja, nemaju nikakvu incijativu, potištenost i izražen strah, slabo razumljiv govor i razumijevanje govora.

Djelotvornost liječenja nažalost nema rezultata a metode borbe protiv ove bolesti u najboljem slučaju usporavaju progresiju simptoma. Koriste se vitamini, cerebralni vazodilatatori, lijekovi protiv motornog nemira, lijekovi za popravljnje raspoloženja.

PREVENCIJA DEMENCIJE: PRAVILNA PREHRANA I VJEŽBANJE MOZGA

Jedno francusko istraživanje pokazalo je da se suzbijanjem depresije, dijabetesa i intelektualnom aktivnošću može sprečiti pojava Alzhajmerove bolesti. Sprovodeći istraživanje 10 godina, na grupi od 1.433 zdrave osobe starosti od 65 godina naviše, naučnici su došli do zaključka da suzbijanje depresije smanjuje broj novih slučajeva Alzheimera za 10 %, dijabetesa - što podrazumijeva pravilniju ishranu i više kretanja - za 11 %, a stimulisanje intelektualnih kapaciteta kojim su, između ostalog, obuhvaćeni čitanje, igranje društvenih igara, ali ili baštovanstvo za 18 %.

Za smanjenje opasnosti od demencije liječnici također preporučuju zdraviju prehranu i stil života: smanjivanje konzumacije soli, obilje voća i povrća, aktivnost i održavanje odgovarajuće tjelesne težine. Stručnjaci predviđaju da će se u narednih 40 godina broj oboljelih od demencije udvostručiti zbog starenja populacije. Demenciju u oko 35 posto slučajeva izaziva Alzheimer.

Kao progresivna bolest mozga, koja uglavnom pogađa starije ljude, polagano uništava sposobnost mišljenja i pamćenje. Prema AFI-u, 30 minuta vježbanja dnevno smanjuje rizik od bolesti, a stariji ljudi koji pohađaju časove joge ili plesa, više se druže i stiču nova poznanstva, smanjuje rizik od Alzheimera.

Naučnici su utvrdili da je mediteranska prehrana melem za mnoga stanja, a „mozgalice" poput kartanja, rješavanja križaljki i rebusa, sviranje nekog instrumenta ili redovito čitanje novina čuva mozak od Alzheimera. Dešnjacima se također preporučuje da što češće koriste lijevu ruku, a ljevorukima da koriste desnu, sve kako bi mozak ostao što mlađi.