Sve što trebate znati o karcinomu dojke PDF Print E-mail
Hronicne nezarazne bolesti

KARCINOM DOJKE, ŠTA JE TO?

Dojka je najveća žlijezda ljudskog organizma čija je osnovna funkcija laktacija (produkcija mlijeka). Sastoji se od malih kanala u kojima nastaje mlijeko i većih, izvodnih preko kojih mlijeko dolazi u bradavice.

Kao i ostali oblici raka, rak dojke je nakupina ćelija nastalih u žljezdanom tkivu dojke koje su, iz nerazjašnjenih razloga, prestale poštivati «pravila ponašanja» rasta. Ćelije se neprestano i ubrzano umnožavaju, uništavajući okolno tkivo.

Ulaskom zloćudnih ćelija u limfu ili krvne žile, uključuju se u cirkulaciju te na taj način postoji mogućnost stvaranja metastaza u zdravim dijelovima tijela.

Putevi širenja karcinoma dojkeOvim putem «kasno» otkriveni tumor može zahvatiti cijeli organizam što dodatno otežava njegovo uklanjanje.

Rak dojke je maligno oboljenje koje se može javiti u žena svih dobi. Nakon kardiovaskularnih oboljenja nalazi se na 2 mjestu uzroka smrti. Učestalost javljanja raka dojke je od 9% do 11%.


UZROCI NASTANKA RAKA DOJKE?

Uzroci pojave raka dojke na žalost nisu poznati. Statistike kazuju da nasljedni faktor i stil života od presudne su važnosti za njegovu pojavu. Velika je mogućnost pojave raka dojke u žena koje u srodstvu ili bližoj rodbini imale rak dojke naročito po majčinskoj liniji. Već je dokazano da su pojedini geni odgovorni za povećanu pojavu raka dojke u žena nositelja gena.

Prosječna veličina uočenog čvoraNaučna ispitivanja i liječenje maligniteta predstavljaju jedan od najkompleksnijih problema savremene medicine, molekularne biologije, genetike. Nijednoj bolesti nauka nije posvetila niti posvećuje toliko vremena i materijalnih sredstava kao što to čini po pitanju malignih bolesti. Čitava armija naučnika širom planete decenijama pokušava da objasni šta je to i zbog čega jedna normalna ćelija gubi svoj regulativni mehanizam i iz te faze sinhronog tj; kontroliranog razmnožavanja prelazi u suprotno stanje, što je zapravo suština malignog procesa.

Povećan rizik pojave raka povezan je nezdravim stilom života, nedovoljnim kretanjem,i nezdravom prehranom (višak masnoća, šećera, brza hrana) koji neumoljivo vode ka debljini, pušenje i konzumiranjem alkohola.

Faktori koji utiču na pojavu raka dojke:


 Starosna dob (sa starošću se povećava rizik)
 Karcinom dojkeosobe bliskog srodstva (majka, sestra, kćerka)
 Prva menstruacija ranije nego je to uobičajno (manje od 12 godina)
 Menopauza kasnije nego je to uobičajno (više od 55 godina)
 Prvi porod kasnije nego je to uobičajno (30 godina) ili nijedan porod
 Upotreba oralnih kontraceptiva u ranoj mladosti
 Pušenje, zloupotreba alkohola
 Pretjerana debljina
 Ishrana zasnovana na mastima i bjelančevinama životinjskog porijekla


IMA LI NADE?

I sami možete puno toga učiniti kako bi smanjili rizik od nastanka ove bolesti:

- ishrana treba biti balansirana sa učešćem masti do 25%. Jesti što više povrća, voća i integralnih žitarica
- supstanca sulforafan kojom obiluju prokule, kupus, karfiol i prasa, štiti od nastanka raka dojke
- izbjegavajte nepotrebno izlaganje rentgenskim zrakama
- prestanite pušiti
- dojenje reducira rizik za nastanak raka dojke

Faktori rizika- smanjite unošenje konzervisane hrane koja sadrži nitite i nitrate (salame, hrenovke, kobasice, gotova jela)
- izbjegavajte alkohol

Ako u porodici postoji neki nasljedni faktor malignih oboljenja OBAVEZA je i preporuka za redovni pregled i samopregled dojki koji vode uspostavljanju rane dijagnoze, a sama bolest je u velikoj mjeri IZLJEČIVA.

Najvažniji faktor za prognozu i dalje liječenje raka dojke je vrijeme dijagnosticiranja promjena na dojci. Iako su dojke najpristupačniji organ za pregled, preko 50% žena na ljekarski pregled dolazi u poodmaklom stadiju bolesti, kada su i izgledi za izlječenje daleko manji.

Koliko je važno rano dijagnosticiranje raka dojke i blagovremen odlazak ljekaru govore i podaci da je u 96-98 % slučajeva rak dojke izlječiv u prvom stadiju razvoja


KAKO POMOĆI SEBI?

Za razliku od drugih dijelova tijela, dojku je relativno lako kontrolisati. Posmatranjem ili pipanjem moguće je otkriti nastanak promjena na žljezdanom tkivu dojke te posumnjati na pojavu nekog oboljenja tj raka.

Najbolji oblik kontrole je redovni SAMOPREGLED jer svaka žena najbolje poznaje svoje grudi i ciklične promjene dojki tokom menstrualnog ciklusa. Zbog toga uglavnom same žene primijete promjene na grudima koje srećom nisu uvijek ozbiljan problem.

Međutim, čim se primijeti neka promjena na dojci, valja odmah otići ljekaru, uraditi analize i pregled stručnog lica a po mogućnosti i druge metode koje bi postavile pravilnu dijagnozu.

Samopregledi bi trebali biti navika svaki mjesec 5-10 dana nakon završetka menstrualnog ciklusa, uvijek na isti način, opipavanjem dojki. S vremenom postiže se spoznaja o normalnom tkivu, čvrstoći, opsegu i promjenama na dojkama te se vrlo rano i brzo mogu spoznati nepravilnosti. Sve žene starije od 20 godina trebaju izvršiti samopregled dojke barem jednom mjesečno u stojećem i ležećem položaju.

Samopregled se izvodi na slijedeći način:

 Posmatranjem u ogledalu i odmjeravanju dojki: podignuti ruke, prekrižiti ih iznad glave, ramena gurnuti prema naprijed i pažljivo posmatrati obje dojke. Ako primjetite promjene, veličina, crvenilo, zategnutost i naročito promjene na bradavicama ne paničite već krenite dalje.

 Pažljivo opipajte grudi: pregled započinje na spoju ključne i grudne kosti jagodicama srednja tri prsta. Prstima lijeve ruke opipajte desnu dojku. Lagano kružnim pokretima prstiju pipajte tkivo odozgo prema dole kako je prikazano na ilustraciji. Tako treba uraditi i sa drugom dojkom.

 Osim dojki potrebno je pregledati i pazušne jame, istim kružnim pokretima.

Promjene koje treba tražiti:


 Bezbolni čvor u dojci
 Neobjašnjivi bol dojke bez prisustva čvora

Ova tehnika treba da bude redovna naročito kod osoba koje su u porodici imale rak dojki.

Znakovi koji nisu uobičajeni i normalni


 kvržice i izbočine
 ubrzan i asimetričan rast jedne dojke
 kožne promjene, promjene na bradavicama, udubljenja, ranice, crvenilo
 uvučenost bradavica ili iscjedak
 uvećane izražajne napete vene na dojci
 oticanje nadlaktice i uvećanje pazušnih limfnih čvorova

U ovakvim slučajevima obratite se liječniku ODMAH!

Treba znati da većina napipanih kvržica nije RAK te da je panika neosnovana. Kvržice postoje u mlađih žena u obliku fibroadenoma koji su dobroćudni ali se moraju ultrazvučno pregledati. Kod žena starije dobi iznad 40.god su uglavnom ciste ali i te ciste treba držati pod kontrolom.

Uprkos tome, uvijek je preporučljivo, odmah i smireno reagirati te posavjetovati se sa ljekarom a tek onda preduzeti druge dijagnostičke metode i intervencije.

OSTALI PREGLEDI

Metode uspostavljanja dijagnoze ne bole a to su ultrazvučni pregled i mamografija. Ovim pregledima će se odagnati svaka sumnja na postojanje bolesti.

Ultrazvuk je dijagnostička metoda preporučljiva ženama mlađe životne dobi. Dokazano je neškodljiv, a uz mamografiju znatno povećava tačnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih bolesti dojke.

Ultrazvuk nije dovoljna kao samostalna metoda u žena iznad 40 godina života. Uz kombinaciju sa mamografijom dobiće se se najpouzdaniji rezultati.

Preporučuje se slijedeća učestalost primjene:
- do 40 godina života jednom godišnje
- od 40-70 godina, uz mamografiju jednom godišnje
- nakon 70 godina života prema potrebi

Mamografija je rendgenski snimak dojke i najtačnija je i najpouzdanija metoda jer se ovom metodom i najmanji nepipljivi tumor može dijagnosticirati i to u samom začetku.

Nosi mali ili nikakav rizik, obavlja se u ambulantnim uslovima i komforna je za pacijetne. Preporučuje se uraditi svakoj ženi poslije 40 godine života a i prije ako imaju genetski rizik. Iznad 45 godina života žene trebaju vršiti mamografiju jednom godišnje. Mamografski pregled je potrebno uraditi u vrijeme kada su dojke najmanje osjetljive, odmah nakon završetka menstruacije (između prvog i desetog dana menstrualnog ciklusa) .

Sumnjiva mamografija ne mora uvijek biti rak. Ako vaš liječnik smatra da vaš nalaz nije baš kako treba nije nebo palo na zemlju!! Potrebno je mirno saslušati liječnikov savjet i dalje upute!

Ako je potrebno, liječnik treba pacijentici rastumačiti izraze koje ne razumije i u prvom redu ohrabriti je i olakšati joj da što smirenije obavi i ostale pretrage. Detaljni pregledi takođe ne bole ali zahtijevaju vašu angažovanost u potpunosti.

Često se u panici kada nešto napipaju na dojkama žene odlučuju potražiti savjet pa i liječenje kod nadriljekara i travara. Ovakvim postupcima često gube dragocjeno vrijeme i novac pa dolaze kod ljekara kada je već kasno.


PRAVOVREMENA DIJAGNOZA I VAŠA AKCIJA MOGU VAM SPASITI ŽIVOT!


Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB