OSTEOPOROZA PDF Print E-mail
Thursday, 30 December 2010 22:06

Koštano tkivo kroz životni vijek

Osteoporoza je hronična, sistematska, progresivna bolest koštanog sistema, karakteristična smanjenom gustoćom kosti i promjenama mikroarhitekture kosti, što uzrokuje povećanu lomljivost i sklonost prelomina na minimalnu traumu.

Untitled

Slika 1. Normalna kost                                  Slika 2. Oboljela kost

 

Osteoporoza je bolest krhkih kostiju sklonih prelomima, što je rezultat gubitka gubitka koštane mase i poremećaja koštane strukture. Za razliku od zdravog koštanog tkiva, ovakve kosti nemogu izdržati djelovanje uobičajenih sila, pa dolazi do tkz, osteoporotskih odnosno netraumatskih preloma.

 Untitled2

 

Osteoporoza je dugotrajna i klinički neprimijetna, sve do razvoja vidljivih i vrlo bolnih komplikacija. To su najprije prelomi, deformiteti, znatno smanjena pokretljivosti i invalidnost. Uz osteoporozu se često pojavljuju i druge prateće bolesti kao osteoartritis koji zahvata i zglobove.

Osteoporoza je bolest impresivnih razmjera koja zahvata gotovo desetinu svjetske populacije. Proporcija oboljelih progresivno raste te se godišnje u svijetu dogodi i dijagnosticira nekoliko miliona preloma.

 

Zbog velike raširenosti i pojavljivanja u starijoj dobi do nedavno se smatrala prirodnim staračkim procesom. Ova bolest kostiju zaslužuje punu pažnju i odgovarajući pristup, kako u prevenciji tako i u liječenju. Prema novim saznanjima u mnogim se slučajevima može spriječiti njezin nastanak i progresija. Preduvjet za to je izgradnja čvrstih kostiju u mladosti te prevencija slabljenja kostiju tijekom života i starosti.

 

Pravilna ishrana, odgovarajuća tjelesna aktivnost, redovne vježbe i lijekovi mogu usporiti i zaustaviti pa čak i obrnuti proces gubitka koštane mase, čime se znatno smanjuje rizik od preloma kao krajnji rezultat slabljenja kostiju.

 Untitled3

 

S obzirom na vrlo ozbiljne posljedice, kako za pojedinca tako za društvo u cjelini, prevencija bolesti je jedan od temeljnih zadataka u zbrinjavanju tog raširenog zdravstvenog problema.

 

Razlikujemo primarni i sekundarni oblik bolesti. Primarna osteoporoza je rezultat je specifičnih procesa, pri čemu je osnovni uzrok bolesti nepoznat, ali se vjeruje da je problem u genetskom ključu tj. naslijeđu. Postmenopauzna i starosna osteoporoza, tipovi su primarne osteoporoze i mogu biti prisutni u iste osobe.

 

Sekundarna osteoporoza povezana je sa nekim bolestima, hirurškim zahvatima, dugotrajnom imobilizacijom ili dugotrajnom upotrebom lijekova koji ubrzavaju koštanu razgradnju (kortikostroidi, hormonska terapija kod bolesti štitnjače antikonvulzivi, antikoagulansti)

 

Loši stilovi života i štetne navike odgovorni su za nastanak osteoporoze, kao što su nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D, pušenje, konzumiranje alkohola i masne hrane. tokom života pospješuju težinu primarne osteoporoze.

 

U odrasloj dobi koštana masa se „održava“ i gubici su minimalni ako su zadovoljeni opšti uvjeti. Treba istaknuti kontinuitet unosa kalcija i vitamina D, te rodovnu tjelesnu aktivnost. Važno je takođe, da se za vrijeme trudnoće i dojenja poveća unos kalcija i D vitamina.

 

Koštano tkivo je neprestano u dinamičkom trošenju i obnavljanju, pa je ravnoteža u razgradnji i stvaranju nove kosti preduvjet za zdravo koštano tkivo. Slabljenje strukture tj. kvalitete kosti, osnovna je odrednica osteoporoze, a posljedica je poremećaja ravnoteže u procesu koštane predgradnje.

 

Čvrstoća kosti podrazumijeva izdržljivost na djelovanje sile i osnovna je karakteristika tzv. kvalitetne kosti. Koštana masa je ukupna količina količina koštanog tkiva u kosturu te podrazumijeva mineralnu i proteinsku komponentu.

 

Uloga hormona

 

Pregradnja kosti regulisana je hormonima i drugim tvarima koje prenose informacije

između pojedinih tipova specijalizovanih  koštanih stanica.

 

Parathormon (PTH), kojeg luče paratireoidne žlijezde, ključni je hormon u procesu koštane pregradnje, odnosno u regulaciji koncentracije kalcija u krvi. Pri sniženju nivoa kalcija povećava se izlučivanje i aktivnost PTH koji aktivira osteoblaste.

 

Rezultat je resorpcija kosti i oslobađanje kalcija u krv. Vrlo važna uloga PTH je što aktivira D vitamin, a u određenim okolnostima potiče i izgradnju kosti te se u liječenju osteoporoze koristi i kao anabolik. Osim ovog hormona u regulaciji koštane pregradnje učestvuje i kalcitonin kojeg luči štitnjača, te polni hormoni estrogen i testosteron.

 

ESTROGENI imaju vrlo važnu ulogu i iznimno povoljan antiresorptivni  te direktan anabolički učinak na koštano tkivo. Djeluje direktno na koštane stanice preko estrogenskih receptora.

 

Dobro je poznata zaštitna uloga estrogena u očuvanju zdrave kosti kao i nepovoljan učinak rane menopauze, odnoso manjak polnih hormona što uzrokuje progresivno propadanje koštane mase. Važnost testosterona na kost je posredna obzirom na to da se on, pomoću enzima aromataze, pretvara u estrogen.

Hormoni imaju snažan uticaj na kost u razvoju. Učinak polnih hormona izrazito je složen, oni regulišu metabolizam kalcija i proteina te potiču lučenje drugih hormona

(hormona rasta, inzulina).

 

Osteoporoza kao javnozdravstveni problem

Danas je osteoporoza jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u razvijenim zemljama. Razlozi su brojni: prije svega svjetska populacija je sve starija, medicinske nauke sve naprednije što omogućuje duži život, a tehnološke inovacije osiguravaju ranu dijagnostiku osteoporoze.

 

Osteoporoza i komplikacije koje donosi ova bolest, znatno doprinose bolovanju i umiranju starijih osoba, te rezultiraju velikim socioekonomskim troškovima u liječenju i rehabilitaciji. Osteoporoza zahvaća 8-10% svjetske populacije, s tim da se od ukupnog broja samo mali broj se liječi, a svaka treća žena i svaki deveti muškarac tokom života bivaju izloženi riziku od nastanka osteoporotičnog preloma vrata butne kosti. Prelom butne kosti najteža je posljedica osteoporoze s mogućim smrtnim ishodom (10-24%). Tokom šest mjeseci nakon preloma kuka, svaki šesti bolesnik umire zbog komplikacija, manje od trećine bolesnika vraća se u uobičajeni životni ritam, a četvrtina istih ostaje na dugotrajnoj kućnoj njezi.

 

 Untitled4

 

Stoga su ciljevi liječenja osteoporoze jasni: usporiti pregradnju kosti, povećati koštanu gustoću, povećati kvalitetu kosti, smanjiti rizik preloma kosti i poboljšati kvalitet života.

 

U sklopu osnovnog liječenja nastoji se ukloniti faktori rizika i osigurati dovoljan unos elementarnog kalcija (1000-1500mg dnevno) i vitamina D3 (400-800 I.J.)

Lijekovi koji se koriste u prevenciji i liječenju osreoporoze dijele se na one koji inhibiraju koštanu resorpciju (antiresorptivni) i one koji stimuliraju koštanu izgradnju (anabolički)

 

 

Kako smanjiti rizik od osteoporoze

Uspješna prevencija počinje u mladosti i traje tokom cijelog života. Nikad nije kasno

promijeniti ustaljene životne navike i primjeniti postupke za očuvanje zdravlja i čvrste i zdrave kosti.

 

  • osigurati potreban unos kalcija hranom (mlijeko, mliječni proizvodi, voće, povrće)
  • ne konzumirati brzu hranu i gazirana pića
  • bavljenje fizičkim aktivnostima
  • ne konzumirati alkohol, kafu i cigarete
  • regulisati tjelesnu težinu (mršave osobe su sklone većem riziku od preloma u zreloj dobi)
  • žene u menopauzi naročito trebaju pojačati uzimanje kalcija zbog pada koncentracije estrogena
  • redovne kontrole kod ljekara i kontrola laboratorijskih parametara

 

Untitled5

 

Denziometrija je metoda mjerenja gustoće kosti koja sa preporučuje svim osobama (naročito ženama u menopauzi) iznad 50 god. starosti.

 

Liječenje osteoporoze je moguće, a terapiju treba provoditi uz obavezni higijensko-dijetetski režim. Lijekovi iz grupe bifosfonata prepisuje ljekar a uzimaju se svaki dan nekoliko sedmica ili mjeseci.

 
MLADEŽI (NEVUS) I MELANOM PDF Print E-mail
Tuesday, 14 September 2010 10:34

melanom2Mladež je pigmentirana mrlja koja se pojavljuje na koži a razvija se iz melanocita. Nastaju tokom života, a vrhunac postižu do adolescencije. Njihov broj na tijelu zavisi od nasljednosti, izlaganju suncu, uzimanju lijekova (kortikosteroidi), trudnoće i drugih faktora. Mladeži ili nevusi su obično bezopasni, ali opreza sa istim treba imati.

 

Svaka promjena na nevusima može biti opasna, (povrede, opekotine), a naročito ako krvare, i upalno su  promijenjeni, brzo i bolno rastu. Svaka ovakva promjena na nevusima zahtijeva posjetu ljekaru.

Read more...
 
Tjelovježba u šećernoj bolesti - tko smije vježbati PDF Print E-mail
Monday, 19 October 2009 09:30
altU šećernoj bolesti potreban je pojačan oprez odnosno tjelovježba se mora izbjegavati kada su vrijednosti glukoze u krvi vrlo visoke. Obvezatno tada treba provjeriti ketone u krvi ili mokraći i vježbati se uopće ne smije ako su ketoni povišeni.

Iako medicinske pretrage prije poduzimanja takvih aktivnosti nisu uvijek potrebne, jedino savjetovanje s liječnikom može dati procjenu treba li ih obaviti.
Read more...
 
Hranom umanjite posljedice stresa PDF Print E-mail
Monday, 29 June 2009 16:46
altPogrešno je u stresnim situacijama posezati za kafom, cigaretama i alkoholom jer stimulativna sredstva ne smanjuju psihičku napetost, već razbijaju prirodne antistresne mehanizme. U frižderu ćete pronaći čitav arsenal oružja protiv stresa.
Read more...
 
Hipertenzija - tihi ubica PDF Print E-mail
Sunday, 12 October 2008 15:41

ŠTA JE ARTERIJSKA HIPERTENZIJA?

Visok krvni pritisak ili arterijska hipertenzija je stanje u kojem je pritisak krvi koji teče arterijama visok!

Bez obzira na uzrok tog stanja, posljedica je da srce mora napornije da radi. Visok krvni pritisak najčešće ne uzrokuje nikakve tegobe ni simptome, pa se i pored povišenog pritiska možete osjećati zdravi.

Visok pritisak ne boli i ne vidi se. On je tihi ubica!

Vrijednost prosječnog krvnog pritiska je 130/80 mmHg. Gornja granica normalnog raspona vrijednosti je 140/90 mmHg. Sve vrijednosti preko gornje granice smatraju se povišenim krvnim pritiskom i zahtijevaju liječenje!
Read more...
 
Sve što trebate znati o karcinomu dojke PDF Print E-mail
Monday, 22 September 2008 11:05

KARCINOM DOJKE, ŠTA JE TO?

Dojka je najveća žlijezda ljudskog organizma čija je osnovna funkcija laktacija (produkcija mlijeka). Sastoji se od malih kanala u kojima nastaje mlijeko i većih, izvodnih preko kojih mlijeko dolazi u bradavice.

Kao i ostali oblici raka, rak dojke je nakupina ćelija nastalih u žljezdanom tkivu dojke koje su, iz nerazjašnjenih razloga, prestale poštivati «pravila ponašanja» rasta. Ćelije se neprestano i ubrzano umnožavaju, uništavajući okolno tkivo.

Ulaskom zloćudnih ćelija u limfu ili krvne žile, uključuju se u cirkulaciju te na taj način postoji mogućnost stvaranja metastaza u zdravim dijelovima tijela.

Putevi širenja karcinoma dojkeOvim putem «kasno» otkriveni tumor može zahvatiti cijeli organizam što dodatno otežava njegovo uklanjanje.

Rak dojke je maligno oboljenje koje se može javiti u žena svih dobi. Nakon kardiovaskularnih oboljenja nalazi se na 2 mjestu uzroka smrti. Učestalost javljanja raka dojke je od 9% do 11%.


UZROCI NASTANKA RAKA DOJKE?

Uzroci pojave raka dojke na žalost nisu poznati. Statistike kazuju da nasljedni faktor i stil života od presudne su važnosti za njegovu pojavu. Velika je mogućnost pojave raka dojke u žena koje u srodstvu ili bližoj rodbini imale rak dojke naročito po majčinskoj liniji. Već je dokazano da su pojedini geni odgovorni za povećanu pojavu raka dojke u žena nositelja gena.

Prosječna veličina uočenog čvoraNaučna ispitivanja i liječenje maligniteta predstavljaju jedan od najkompleksnijih problema savremene medicine, molekularne biologije, genetike. Nijednoj bolesti nauka nije posvetila niti posvećuje toliko vremena i materijalnih sredstava kao što to čini po pitanju malignih bolesti. Čitava armija naučnika širom planete decenijama pokušava da objasni šta je to i zbog čega jedna normalna ćelija gubi svoj regulativni mehanizam i iz te faze sinhronog tj; kontroliranog razmnožavanja prelazi u suprotno stanje, što je zapravo suština malignog procesa.

Povećan rizik pojave raka povezan je nezdravim stilom života, nedovoljnim kretanjem,i nezdravom prehranom (višak masnoća, šećera, brza hrana) koji neumoljivo vode ka debljini, pušenje i konzumiranjem alkohola.

Faktori koji utiču na pojavu raka dojke:


 Starosna dob (sa starošću se povećava rizik)
 Karcinom dojkeosobe bliskog srodstva (majka, sestra, kćerka)
 Prva menstruacija ranije nego je to uobičajno (manje od 12 godina)
 Menopauza kasnije nego je to uobičajno (više od 55 godina)
 Prvi porod kasnije nego je to uobičajno (30 godina) ili nijedan porod
 Upotreba oralnih kontraceptiva u ranoj mladosti
 Pušenje, zloupotreba alkohola
 Pretjerana debljina
 Ishrana zasnovana na mastima i bjelančevinama životinjskog porijekla


IMA LI NADE?

I sami možete puno toga učiniti kako bi smanjili rizik od nastanka ove bolesti:

- ishrana treba biti balansirana sa učešćem masti do 25%. Jesti što više povrća, voća i integralnih žitarica
- supstanca sulforafan kojom obiluju prokule, kupus, karfiol i prasa, štiti od nastanka raka dojke
- izbjegavajte nepotrebno izlaganje rentgenskim zrakama
- prestanite pušiti
- dojenje reducira rizik za nastanak raka dojke

Faktori rizika- smanjite unošenje konzervisane hrane koja sadrži nitite i nitrate (salame, hrenovke, kobasice, gotova jela)
- izbjegavajte alkohol

Ako u porodici postoji neki nasljedni faktor malignih oboljenja OBAVEZA je i preporuka za redovni pregled i samopregled dojki koji vode uspostavljanju rane dijagnoze, a sama bolest je u velikoj mjeri IZLJEČIVA.

Najvažniji faktor za prognozu i dalje liječenje raka dojke je vrijeme dijagnosticiranja promjena na dojci. Iako su dojke najpristupačniji organ za pregled, preko 50% žena na ljekarski pregled dolazi u poodmaklom stadiju bolesti, kada su i izgledi za izlječenje daleko manji.

Koliko je važno rano dijagnosticiranje raka dojke i blagovremen odlazak ljekaru govore i podaci da je u 96-98 % slučajeva rak dojke izlječiv u prvom stadiju razvoja


KAKO POMOĆI SEBI?

Za razliku od drugih dijelova tijela, dojku je relativno lako kontrolisati. Posmatranjem ili pipanjem moguće je otkriti nastanak promjena na žljezdanom tkivu dojke te posumnjati na pojavu nekog oboljenja tj raka.

Najbolji oblik kontrole je redovni SAMOPREGLED jer svaka žena najbolje poznaje svoje grudi i ciklične promjene dojki tokom menstrualnog ciklusa. Zbog toga uglavnom same žene primijete promjene na grudima koje srećom nisu uvijek ozbiljan problem.

Međutim, čim se primijeti neka promjena na dojci, valja odmah otići ljekaru, uraditi analize i pregled stručnog lica a po mogućnosti i druge metode koje bi postavile pravilnu dijagnozu.

Samopregledi bi trebali biti navika svaki mjesec 5-10 dana nakon završetka menstrualnog ciklusa, uvijek na isti način, opipavanjem dojki. S vremenom postiže se spoznaja o normalnom tkivu, čvrstoći, opsegu i promjenama na dojkama te se vrlo rano i brzo mogu spoznati nepravilnosti. Sve žene starije od 20 godina trebaju izvršiti samopregled dojke barem jednom mjesečno u stojećem i ležećem položaju.

Samopregled se izvodi na slijedeći način:

 Posmatranjem u ogledalu i odmjeravanju dojki: podignuti ruke, prekrižiti ih iznad glave, ramena gurnuti prema naprijed i pažljivo posmatrati obje dojke. Ako primjetite promjene, veličina, crvenilo, zategnutost i naročito promjene na bradavicama ne paničite već krenite dalje.

 Pažljivo opipajte grudi: pregled započinje na spoju ključne i grudne kosti jagodicama srednja tri prsta. Prstima lijeve ruke opipajte desnu dojku. Lagano kružnim pokretima prstiju pipajte tkivo odozgo prema dole kako je prikazano na ilustraciji. Tako treba uraditi i sa drugom dojkom.

 Osim dojki potrebno je pregledati i pazušne jame, istim kružnim pokretima.

Promjene koje treba tražiti:


 Bezbolni čvor u dojci
 Neobjašnjivi bol dojke bez prisustva čvora

Ova tehnika treba da bude redovna naročito kod osoba koje su u porodici imale rak dojki.

Znakovi koji nisu uobičajeni i normalni


 kvržice i izbočine
 ubrzan i asimetričan rast jedne dojke
 kožne promjene, promjene na bradavicama, udubljenja, ranice, crvenilo
 uvučenost bradavica ili iscjedak
 uvećane izražajne napete vene na dojci
 oticanje nadlaktice i uvećanje pazušnih limfnih čvorova

U ovakvim slučajevima obratite se liječniku ODMAH!

Treba znati da većina napipanih kvržica nije RAK te da je panika neosnovana. Kvržice postoje u mlađih žena u obliku fibroadenoma koji su dobroćudni ali se moraju ultrazvučno pregledati. Kod žena starije dobi iznad 40.god su uglavnom ciste ali i te ciste treba držati pod kontrolom.

Uprkos tome, uvijek je preporučljivo, odmah i smireno reagirati te posavjetovati se sa ljekarom a tek onda preduzeti druge dijagnostičke metode i intervencije.

OSTALI PREGLEDI

Metode uspostavljanja dijagnoze ne bole a to su ultrazvučni pregled i mamografija. Ovim pregledima će se odagnati svaka sumnja na postojanje bolesti.

Ultrazvuk je dijagnostička metoda preporučljiva ženama mlađe životne dobi. Dokazano je neškodljiv, a uz mamografiju znatno povećava tačnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih bolesti dojke.

Ultrazvuk nije dovoljna kao samostalna metoda u žena iznad 40 godina života. Uz kombinaciju sa mamografijom dobiće se se najpouzdaniji rezultati.

Preporučuje se slijedeća učestalost primjene:
- do 40 godina života jednom godišnje
- od 40-70 godina, uz mamografiju jednom godišnje
- nakon 70 godina života prema potrebi

Mamografija je rendgenski snimak dojke i najtačnija je i najpouzdanija metoda jer se ovom metodom i najmanji nepipljivi tumor može dijagnosticirati i to u samom začetku.

Nosi mali ili nikakav rizik, obavlja se u ambulantnim uslovima i komforna je za pacijetne. Preporučuje se uraditi svakoj ženi poslije 40 godine života a i prije ako imaju genetski rizik. Iznad 45 godina života žene trebaju vršiti mamografiju jednom godišnje. Mamografski pregled je potrebno uraditi u vrijeme kada su dojke najmanje osjetljive, odmah nakon završetka menstruacije (između prvog i desetog dana menstrualnog ciklusa) .

Sumnjiva mamografija ne mora uvijek biti rak. Ako vaš liječnik smatra da vaš nalaz nije baš kako treba nije nebo palo na zemlju!! Potrebno je mirno saslušati liječnikov savjet i dalje upute!

Ako je potrebno, liječnik treba pacijentici rastumačiti izraze koje ne razumije i u prvom redu ohrabriti je i olakšati joj da što smirenije obavi i ostale pretrage. Detaljni pregledi takođe ne bole ali zahtijevaju vašu angažovanost u potpunosti.

Često se u panici kada nešto napipaju na dojkama žene odlučuju potražiti savjet pa i liječenje kod nadriljekara i travara. Ovakvim postupcima često gube dragocjeno vrijeme i novac pa dolaze kod ljekara kada je već kasno.


PRAVOVREMENA DIJAGNOZA I VAŠA AKCIJA MOGU VAM SPASITI ŽIVOT!


Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB